Liberalizacija tržišta usluga ima za cilj poduzetnicima olakšati poslovanje na hrvatskom tržištu i unutarnjem tržištu Europskog gospodarskog prostora. Takva regulatorna reforma otvara prostor za povećanje gospodarske aktivnosti i produktivnosti.
Usluge uključujući desetke odnosno nekoliko stotina djelatnosti i profesija u kojima se stvara značajna većina gospodarske vrijednosti. Među njima su primjerice i profesionalne i poslovne usluge koje bitno doprinose dodanoj vrijednosti industrije.
Zato Ministarstvo gospodarstva u suradnji s nadležnim tijelima aktivno radi na horizontalnom poticanju daljnjeg smanjivanja administrativnih prepreka u sektorskim regulacijama raznih usluga i profesija.
Gospodarske koristi poslovanja na europskom unutarnjem tržištu Ministarstvo komunicira sa studentima kao potencijalnim poduzetnicima i poslovnim udruženjima.
Ključan pokazatelj rezultata ove reforme je preko 300 provedenih mjera u 50 djelatnosti i profesija. Time je liberalizacija tržišta usluga ostvarila cilj određen kroz NPOO i nacionalne programe reformi.
Prema relevantnoj OECD-ovoj metodologiji Product Market Regulation (PMR), ukupna reguliranost hrvatskog gospodarstva i tržišta usluga okvirno je snižena s najviše razine (PMR 2013) na okvirno prosječnu razinu OECD-a (PMR 2018 i PMR 2023).
Pritom su glavne profesionalne usluge (računovođe, arhitekti, inženjeri, agenti za nekretnine i odvjetnici) zajedno regulirane niže od prosjeka EU-a i OECD-a te su unutar deset država članica EU-a po razini dereguliranosti. Navedenom rezultatu doprinose odsutnost licenciranja računovođa te smanjena reguliranost inženjera, arhitekata i agenata za nekretnine. S druge strane, visoka je reguliranost ljekarni (najviša unutar EU-a i dvostruko iznad prosjeka OECD-a). Također, visoka je reguliranost pravnih usluga (bilježnici i odvjetnici), iako ne odstupaju od usporedivih kontinentalnih zemalja koje su dio EU-a. Više informacija je u prilogu I.
Cilj ove reforme je primjenom PMR metodologije smanjenjem reguliranosti profesija nastaviti poticati konkurenciju na tržištu usluga. Time bi se otvorio prostor za povećanje produktivnosti – Nacionalni program reformi 2020.
Cilj je ove reforme do kraja 2024. pojednostaviti ili ukinuti dodatne regulatorne zahtjeve privatnom sektoru profesionalnih usluga.
– Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. (prilog provedenoj odluci Vijeća)
Provedeno je već kumulativno preko 300 mjera u barem 50 sektora i profesija, čime je reformski cilj ispunjen. Dodatne reformske mjere koje će osigurati postizanje navedenog cilja uključuju nastavak olakšanja i uklanjanja regulatornih i administrativnih prepreka pristupu tržištu za profesionalne i poslovne usluge. Također, koriste se pokazatelji i rezultati na temelju OECD-ove metodologije Product Market Regulation (PMR). MINGO provodi horizontalnu koordinaciju predlaganja, formuliranja i izvješćivanja o mjerama liberalizacije tržišta usluga, dok su nadležna tijela odgovorna za osiguranje provedbe zakonodavnih prilagodbi. – Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan Republike Hrvatske za razdoblje 2025.-2028.
Institucionalni okvir koji uređuje pravo poslovnog nastana i slobodu pružanja usluga dijele sve države Europskog gospodarskog prostora (EU+EFTA) kroz Ugovor o funkcioniranju Europske unije (članci 49.-61.). Navedeni okvir za slobodno tržište usluga konkretnije uređuje Direktiva o uslugama koja je prenijeta kroz Zakon o uslugama.
Liberalizacija tržišta usluga provodi se na razini Europske unije i shodno specifičnim reformskim preporukama u okviru Europskog semestra. Uz to, u okviru skupine Single Market Enforcement Taskforce (SMET) Europska komisija i države članice dogovaraju inicijative za uklanjanje prekograničnih prepreka slobodi pružanja usluga i poslovanju na unutarnjem tržištu, što je važno i za hrvatske izvoznike u kontekstu pozitivnih gospodarskih učinaka. Više informacija je u prilogu II. na kraju.
Centar unutarnjeg tržišta EU pruža podršku lakšem pristupu europskom tržištu objedinjavajući niz institucionalnih alata koje koriste sve EU/EGP države – sve na jednom mjestu. Pritom se koriste dva alata za administrativnu podršku lakšem pokretanju poslovanja i pristupu tržištu usluga:
Jedinstvena kontaktna točka za usluge pruža niz informacija o pokretanju poslovanja na hrvatskom tržištu usluga (registracija poslovnog nastana, sloboda pružanja usluga, uvjeti za obavljanje djelatnosti i dr). Dostupan je i pristup na EUGO mrežu koja i hrvatskim izvoznicima odgovara na pitanja kako poslovati u Europskoj uniji te posebice u pojedinim državama članicama. Međuresorno se nastavlja provoditi dodatno pojednostavljenje i digitalizacija procedura ishođenja odobrenja za pojedine uslužne djelatnosti. Jedinstvena kontaktna točka za usluge (kao i Kontaktna točka za proizvode) predstavlja uslugu podrške korisnicima kroz Jedinstveni digitalni pristupnik (Single Digital Gateway). To je europski projekt koji su sve države članice u suradnji s Europskom komisijom razvile putem portala Vaša Europa, gdje se nalaze poveznice na niz regulatornih i administrativnih informacija za poduzetnike i građane.
Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (IMI) je zajednički europski elektronički sustav koji služi za prekogranično obavješćivanje o (ne)opravdanosti regulatornih zahtjeva za tržište usluga, kako bi se sprječavala neopravdana ograničenja slobode pružanja na hrvatskom odnosno europskom tržištu. Uz to, IMI služi za brze prekogranične administrativne provjere podataka vezane uz različita područja, čime se izbjegava prekomjerna birokracija i smanjuju čekanja odgovora od administracije.
U velikoj većini uslužnih djelatnosti domaće je tržište otvoreno konkurenciji s europskog tržišta. Omogućena sloboda poslovnog nastana na trajnoj osnovi. Također, u nizu djelatnosti omogućena je sloboda prekograničnog pružanja usluga na povremenoj i privremenoj osnovi za državljane EU/EGP država, bez obvezne registracije poslovnog nastana, članstva u strukovnoj komori ili polaganja stručnog ispita. Isto tako, u kontekstu pristupanja Hrvatske OECD-u, nastavlja se uvoditi sloboda prekograničnog pružanja usluga.
Pojednostavljeno je, ubrzano i digitalizirano pokretanje poslovanja. Također, u sve više slučajeva su digitalizirane procedure za pristup tržištu usluga i priznavanje kvalifikacija (arhitekti, inženjeri građevinarstva, strojarstva i elektrotehnike, geodeti, porezni savjetnici, revizori, veterinari, detektivi, auto škole, turizam i ugostiteljstvo, turistički vodiči, agenti i posredovanje u prometu nekretnina, intelektualno vlasništvo, obrazovanje, taksisti i cestovni promet, trgovina, e-trgovina, zdravstvene profesije i zaštita okoliša). Proces digitalizacije se nastavlja u više uslužnih djelatnosti, kao i uvođenje prekogranične interoperabilnosti u provjerama dokumentacije, prema načelu „samo jednom“. Za niz drugih uslužnih djelatnosti dokumentacija već se može predavati e-poštom, bez obveze biljega, pečata i naknadnog slanja klasičnom poštom. Informacije o zahtjevima za uslužne djelatnosti dostupne su sve na jednom mjestu – bez lutanja među institucijama.
Priznaju se istovrijedna osiguranja od profesionalne odgovornosti iz drugih država EU-a/EGP-a. Olakšan je pristup reguliranim profesijama kroz automatsko priznavanje stručnih kvalifikacija za državljane EU-a/EGP-a, a isto vrijedi i za hrvatske profesionalce na EU tržištu. Sve manje se traže podaci od domaćih pružatelja usluga koje država već ima. Podaci za prekogranične pružatelje usluga uvelike se provjeravaju putem IMI sustava, umjesto da se podaci ponovno traže. Spriječeno je licenciranje računovođa. Ukinuto je ponovno licenciranje građevinara, energetskih certifikatora, revizora i psihoterapeuta te licenciranje turističkih pratitelja, posrednika u zapošljavanju i računovođa. Ukinuta je obvezna komora za voditelje građevinskih radova odnosno inženjere gradilišta te spriječeno uvođenje obveznih komorskih članstava za računovođe, nutricioniste te inženjere tehnologije prometa i transporta.
Arhitekti, inženjeri, geodeti i mnoge druge profesije nemaju više obvezu registracije prebivališta u Hrvatskoj. Arhitekti i geodeti više ne moraju dokazivati da se protiv njih ne vodi kazneni postupak odnosno istraga.
Obvezno radno iskustvo za arhitekte, inženjere i geodete sniženo je na dvije godine, za revizore na četiri godine, za veterinare na šest mjeseci, dok se ne traži više za voditelje turističkih agencija. Smanjeno je obvezno radno iskustvo za bilježnike. Omogućeno je polaganje stručnog ispita za porezne savjetnike kandidatima sa završenim diplomskim odnosno magistarskim studijem i s tri godine relevantnog radnoga iskustva, te kandidatima sa specijalističkim studijem i s pet godina relevantnog radnog iskustva.
Uvedeno je automatsko priznavanje stručnih kvalifikacija iz drugih država EU-a/EGP-a. Uveden je opći sustav priznavanja stručnih kvalifikacija iz trećih zemalja. Europska strukovna kartica izdana za privremeno i povremeno pružanje usluga daje automatsko pravo na obavljanje profesije, bez obveze ispunjavanja dodatnih uvjeta. Osoba koja prvi put želi pružati regulirane profesionalne usluge može o tome elektronički izvijestiti nadležno tijelo ili Jedinstvenu kontaktnu točku za usluge. Zakonski više nije obvezna provjera znanja hrvatskog jezika za profesionalce iz država EU-a/EGP-a, osim kod profesija u zdravstvu, zbog sigurnosti pacijenata. Propisan je rok od 30 dana u kojemu je nadležno tijelo dužno donijeti rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije nakon provedene dopunske mjere. Smanjene su naknade za prekogranično pružanje usluga kao i priznavanje kvalifikacija inženjera.
Ukidanje minimalnih obvezujućih fiksnih tarifa omogućilo je slobodno formiranje cijena u nizu profesija i sektora kao što su računovođe, posrednici u prometu nekretnina, arhitekti, inženjeri, revizori, porezni savjetnici, taksisti, autoškole i dr. Također, omogućeno je fleksibilnije određivanje cijene odvjetničkih usluga, na način da u svim pravnim stvarima odvjetnici mogu sa strankom pismeno ugovoriti rad na bazi satnice prilikom čega nisu obvezni pridržavati se minimalnog iznosa satnice za rad odvjetnika. Ukinuto je komorsko pravo na propisivanje naknada za usluge poreznog savjetništva.
Primjerice, uređenjem interijera i krajobraza može se baviti bilo tko, obzirom da to više nije isključivo pravo arhitekata. Omogućeno je sudjelovanje poreznih savjetnika u porezno upravnim stvarima pred upravnim sudovima. Postoji mogućnost multidisciplinarne suradnje arhitekata, inženjera, agenata za nekretnine, računovođa (i drugih usluga).
Arhitekti i inženjeri, porezni savjetnici, odvjetnici, ljekarnici i fizioterapeuti više nemaju zabranu oglašavanja, koja kod mnogih profesija ne postoji.
Uklonjena su teritorijalna ograničenja broja dozvola, kao primjerice za autoškole i taksiste. Taksisti mogu ishoditi dozvole u svakoj lokalnoj jedinici. Time je omogućeno širenje poslovanja profesionalaca i njihova nova ulaganja. Također, osnivači auto škola, privatnih arhiva, privatnih visokih učilišta i privatnih znanstvenih instituta više moraju elaboratima dokazivati opravdanost osnivanja. Kao i većina drugih djelatnosti i profesija, arhitekti, inženjeri, revizori i odvjetnici mogu slobodno osnivati nove urede.
U velikoj većini profesija nema više ograničenja pravnog oblika. Zato poduzetnici sami odlučuju žele li poslovati kao fizičke ili pravne osobe. Time su uklonjeni mogući troškovi obvezne promjene primjerice iz fizičke u pravnu osobu. Primjerice, d.o.o. mogu imati i odvjetnici i porezni savjetnici.
Kao što je to već prije omogućeno za arhitekte, inženjere i druge profesije, licencirani porezni savjetnici više ne moraju imati barem 51% vlasničkih udjela odnosno članstva u društvu za porezno savjetništvo, već bilo koja osoba. Također, bilo koja fizička i pravna osoba, a ne samo porezni savjetnik, ima osnivačka prava u društvu za porezno savjetništvo (uz barem jednog licenciranog poreznog savjetnika). Također, smanjen je uvjet vlasničkih i članskih udjela za licencirane revizore u revizorskom društvu sa 75 % na 51%.
Kao i ostale djelatnosti, građevinari i internetske turističke agencije nemaju više obvezu zapošljavanja minimalnog broja radnika, već o tome samostalno odlučuju. Omogućena je sloboda ugovaranja rada u autoškoli na puno ili nepuno radno vrijeme. Voditelj poslovnice internetske turističke agencije ne mora više prijaviti prebivalište u stanu. Ne mora se više u svakoj poslovnici internetske turističke agencije imati zaposlenog voditelja u punom radnom vremenu. Poreznim savjetnicima koji obavlja samostalnu djelatnost ukinuta je zabrana zaposlenja kod druge fizičke ili pravne osobe.
Hrvatski odvjetnici mogu djelatnost obavljati u trgovačkim društvima u drugim EU državama. U slučaju stupanja u radni odnos izvan odvjetničkog ureda, ne prestaje više pravo na obavljanje odvjetništva hrvatskim odvjetnicima s poslovnim nastanom u drugim EU državama. Podružnice odvjetničkih društava iz EU-a mogu savjetovati i o hrvatskom pravu. Odvjetnicima iz drugih EU država omogućeno je osnivanje odvjetničkih društava u Hrvatskoj, kao i zajedničko obavljanje odvjetništva s hrvatskim odvjetnicima ili odvjetnicima iz drugih država članica, bez čekanja statusnog izjednačenja s hrvatskim odvjetnicima. Moguće je zasnivanja radnog odnosa odvjetnika s odvjetnikom kao poslodavcem koji samostalno obavlja odvjetničku djelatnost, te sa zajedničkim odvjetničkim uredom. Odvjetnik koji bez opravdanog razloga dulje od šest mjeseci ne obavlja odvjetništvo neće se više brisati iz registra. Smanjeni su pojedini administrativni zahtjevi za europske odvjetnike. Ne plaća se više visoka naknada za ponovni komorski upis, dok je za 40% snižena naknada za prvi upis.
This post is also available in: English