Liberalizacija tržišta usluga ima cilj poduzetnicima olakšati poslovanje na hrvatskom i unutarnjem tržištu. Takva regulatorna reforma otvara prostor za povećanje gospodarske aktivnosti i produktivnosti.
Usluge uključujući desetke odnosno nekoliko stotina djelatnosti i profesija u kojima se stvara značajna većina gospodarske vrijednosti. Među njima su primjerice i profesionalne i poslovne usluge koje bitno doprinose dodanoj vrijednosti industrije.
Zato Ministarstvo gospodarstva u suradnji s nadležnim tijelima aktivno radi na horizontalnom poticanju daljnjeg smanjivanja administrativnih prepreka u sektorskim regulacijama raznih usluga i profesija.
Ključan pokazatelj rezultata ove reforme je preko 300 provedenih mjera u 50 djelatnosti i profesija. Time je liberalizacija tržišta usluga ostvarila cilj određen kroz NPOO i nacionalne programe reformi.
Prema relevantnoj OECD-ovoj metodologiji Product Market Regulation (PMR), ukupna reguliranost hrvatskog gospodarstva i tržišta usluga okvirno je snižena s najviše razine (PMR 2013) na okvirno prosječnu razinu OECD-a (PMR 2018 i PMR 2023).
Pritom su glavne profesionalne usluge (računovođe, arhitekti, inženjeri, agenti za nekretnine i odvjetnici) zajedno regulirane niže od prosjeka EU-a i OECD-a te su unutar deset država članica EU-a po razini dereguliranosti. Navedenom rezultatu doprinose odsutnost licenciranja računovođa te smanjena reguliranost inženjera, arhitekata i agenata za nekretnine. S druge strane, visoka je reguliranost ljekarni (najviša unutar EU-a i dvostruko iznad prosjeka OECD-a). Također, visoka je reguliranost pravnih usluga (bilježnici i odvjetnici), iako ne odstupaju od usporedivih kontinentalnih zemalja koje su dio EU-a.
Cilj ove reforme je primjenom PMR metodologije smanjenjem reguliranosti profesija nastaviti poticati konkurenciju na tržištu usluga. Time bi se otvorio prostor za povećanje produktivnosti. – Nacionalni program reformi 2020
Cilj je ove reforme pojednostaviti ili ukinuti dodatne regulatorne zahtjeve privatnom sektoru profesionalnih usluga. – Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. (prilog provedenoj odluci Vijeća)
Dodatne reformske mjere koje će osigurati postizanje navedenog cilja uključuju nastavak olakšanja i uklanjanja regulatornih i administrativnih prepreka pristupu tržištu za profesionalne i poslovne usluge. Također, koriste se pokazatelji i rezultati na temelju OECD-ove metodologije Product Market Regulation (PMR). MINGO provodi horizontalnu koordinaciju predlaganja, formuliranja i izvješćivanja o mjerama liberalizacije tržišta usluga, dok su nadležna tijela odgovorna za osiguranje provedbe zakonodavnih prilagodbi. – Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan Republike Hrvatske za razdoblje 2025.-2028.
Institucionalni okvir koji uređuje pravo poslovnog nastana i slobodu pružanja usluga dijele sve države Europskog gospodarskog prostora (EU+EFTA) kroz Ugovor o funkcioniranju Europske unije (članci 49.-61.). Navedeni okvir za slobodno tržište usluga konkretnije uređuje Direktiva o uslugama koja je prenijeta kroz Zakon o uslugama.
Liberalizacija tržišta usluga provodi se na razini Europske unije i shodno specifičnim reformskim preporukama u okviru Europskog semestra. Uz to, u okviru skupine Single Market Enforcement Taskforce (SMET) Europska komisija i države članice dogovaraju inicijative za uklanjanje prekograničnih prepreka slobodi pružanja usluga i poslovanju na unutarnjem tržištu, što je važno i za hrvatske izvoznike u kontekstu pozitivnih gospodarskih učinaka. Više informacija je u prilogu II. na kraju.
Centar unutarnjeg tržišta EU pruža podršku lakšem pristupu europskom tržištu objedinjavajući niz institucionalnih alata koje koriste sve EU/EGP države – sve na jednom mjestu. Pritom se koriste dva alata za administrativnu podršku lakšem pokretanju poslovanja i pristupu tržištu usluga:
Jedinstvena kontaktna točka za usluge pruža niz informacija o pokretanju poslovanja na hrvatskom tržištu usluga (registracija poslovnog nastana, sloboda pružanja usluga, uvjeti za obavljanje djelatnosti i dr). Dostupan je i pristup na EUGO mrežu koja i hrvatskim izvoznicima odgovara na pitanja kako poslovati u Europskoj uniji te posebice u pojedinim državama članicama. Međuresorno se nastavlja provoditi dodatno pojednostavljenje i digitalizacija procedura ishođenja odobrenja za pojedine uslužne djelatnosti. Jedinstvena kontaktna točka za usluge (kao i Kontaktna točka za proizvode) predstavlja uslugu podrške korisnicima kroz Jedinstveni digitalni pristupnik (Single Digital Gateway). To je europski projekt koji su sve države članice u suradnji s Europskom komisijom razvile putem portala Vaša Europa, gdje se nalaze poveznice na niz regulatornih i administrativnih informacija za poduzetnike i građane.
Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (IMI) je zajednički europski elektronički sustav koji služi za prekogranično obavješćivanje o (ne)opravdanosti regulatornih zahtjeva za tržište usluga. Uz to, IMI služi za brze prekogranične administrativne provjere podataka vezane uz različita područja, čime se izbjegava prekomjerna birokracija i smanjuju čekanja odgovora od administracije.
This post is also available in: English